Skup će imati značajnu ulogu i težinu u kontekstu današnje situacije bh. Hrvata

ivo-colakZnanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti?” održava se 16. i 17. ožujka u organizaciji Ureda hrvatskoga člana Predsjedništva BiH prof. dr. sc. Dragana Čovića u hotelu Grand u Neumu. Jedan od suorganizatora skupa je Odjel za znanost i obrazovanje Glavnoga vijeća Hrvatskoga narodnog sabora čiji je voditelj prof. dr. sc. Ivo Čolak, prorektor za znanost i razvitak Sveučilišta u Mostaru.

Prorektore Čolak, uz vaš Odjel, tko su još suorganizatori znanstveno-stručnoga skupa?

– Uz Ured hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, kao glavnog organizatora, i Odjel za znanost i obrazovanje Glavnoga vijeća HNS-a, suorganizatori su i tri sveučilišta, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu i naše Sveučilište u Mostaru, kao i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH te Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara. Dakle, jedan respektabilan organizacijski tim koji već pola godine radi na pripremi i organizaciji skupa.

Koja je uloga vas i vašega Odjela u organizaciji skupa?

– Odjel za znanost i obrazovanje Glavnoga vijeća Hrvatskoga narodnog sabora se od samoga početka aktivno uključio u sve dijelove organizacije skupa, tako da mislim kako smo i mi pridonijeli kao jedan kotač u organizacijskom mozaiku koji se sastoji od nabrojenih sedam institucija. Raduje me što ovaj znanstveno-stručni skup ima i međunarodni karakter te što su se u njegovu organizaciju aktivno uključila i sveučilišta iz Zagreba i Splita sa svojim rektorima i prorektorima. Čak smo i posljednju službenu sjednicu Organizacijskog odbora imali u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, prije akademije posvećene fra Didaku Buntiću u zagrebačkom HNK, ali, naravno, nakon posljednje službene sjednice bilo ih je još nekoliko neslužbenih. Tako je uvijek kad je riječ o ovakvim i sličnim skupovima i simpozijima. Osobno sam uložio trud kako bismo na ovome znanstveno-stručnom skupu imali gotove, uređene i otiskane cjelovite članke jer nam je zajednički zaključak bio kako bi to dodatno pridonijelo njegovoj kvaliteti i svi bi se sudionici za vrijeme trajanja skupa mogli u potpunosti upoznati s radovima, kao i pripremiti za raspravu.

Znači, predviđeno je da prije samoga otvaranja bude završen Zbornik radova?

– Točno. To kod nas nije baš čest slučaj, ali osobno nisam bio ni na jednom simpoziju, konferenciji ili kongresu, primjerice u zapadnoj Europi ili Rusiji, da nisam dobio pripremljene cjelovite radove na uvid prije otvaranja ili pri registraciji, bilo u obliku zbornika ili u digitalnom obliku. Naime, ne može se baš puno autorskoga materijala prenijeti za vrijeme desetominutnoga ili petnaestominutnoga izlaganja, a postoje i značajna ograničenja prilikom posterskih predstavljanja. Sudionici mogu čuti samo proširene sažetke članaka, “zagrepsti” u temu, a ovako će za vrijeme trajanja skupa imati zapisane sve relevantne analize pred sobom, posebice iz onih područja koja ih najviše zanimaju. Također, to će imati i znanstvenici i stručnjaci iz pojedinih područja u zemlji i inozemstvu koji nisu uspjeli doći na sam skup zbog drugih obveza. Dakle, u suprotnom, da nema Zbornika, skup bi prošao, donijeli bi se zaključci, ali bi se nakon toga sudionici okrenuli drugim obvezama i došlo bi do “razvodnjavanja” tekstova kako to često biva. Ovako ćemo iz cjelovitih radova i zaključaka dobiti podlogu za daljnje analize koje će, nadam se, pridonijeti konkretizaciji izlaganih tema i stvarnoj praktičnoj koristi u sljedećim mjesecima. Uvijek je dobro imati cjelovite radove i kompletne analize za vrijeme trajanja bilo kojeg skupa. To smo mi, ovdje mislim na Sveučilište u Mostaru, činili u posljednje vrijeme kada smo bili organizatori ili suorganizatori, kao primjerice na međunarodnom znanstvenom simpoziju na Blidinju ili na velikoj DAAAM konferenciji koja je nedavno održana u Mostaru zajedno s kolegama iz Beča na čelu s profesorom Brankom Katalinićem, a, evo, to činimo i sada na znanstveno-stručnom skupu u Neumu.

Kako protječu posljednje pripreme? Jeste li zadovoljni?

– Ono što nam je bila djelomice otežavajuća okolnost je da se relativno kasno odlučilo ući u projekt ovih razmjera i kvantitete pa je bilo teško ispoštovati sve rokove, u kontekstu riječi iz prethodnoga odgovora, gdje treba i ovdje kod ljudi stvoriti naviku poštovanja termina. Međutim, s druge strane, izvrsno je što je to tražilo dodatni angažman i kontinuiran rad svih na pripremi skupa, bez “praznoga hoda” od samog početka. Primjerice, rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras istaknuo je kako u životu nije bio na puno organizacijskih odbora znanstvenih skupova na kojima je u pripremnoj fazi sve bilo tako detaljno isplanirano i posloženo kao u ovome slučaju. Ali također mogu reći kako osobno nisam organizirao simpozij, konferenciju, festival ili sličan projekt iz nekoga drugog područja gdje čovjek uvijek ne “puše na hladno” jer se uvijek može dogoditi nešto nepredviđeno, tako da treba biti pripravan. Mislim kako je to jedini ispravan pristup.

Možete li nam dati neke osnovne podatke o Zborniku radova i autorima koji sudjeluju u njemu?

– Zbornik sadrži 45 članaka napisanih na 566 stranica. Ukupno u Zborniku sudjeluje 79 autora, a na samom skupu bit će oko 300 sudionika. Sudjeluju brojna respektabilna autorska imena, ali pomalo je nezahvalno nekoga isticati u ovom razgovoru jer bi se pri tome puno značajnih autora i članaka moralo izostaviti. Cjeloviti radovi napisani su na hrvatskom jeziku, a svaki članak ima sažetak na engleskom. Zbornik je podijeljen u tri cjeline koje najvećim dijelom prate raspored po panelima po kojima će se izlagati na znanstveno-stručnom skupu. U četvrtak, 16. ožujka, u jutarnjim satima nakon registracije i otvaranja skupa te uvodnoga predavanja ministra vanjskih i europskih poslova u Vladi Republike Hrvatske Davora Ive Stiera, na rasporedu je prvi panel “Povijest, kultura, jezik i obrazovanje Hrvata u BiH”. U četvrtak poslijepodne slijedi drugi panel s izlaganjima i raspravom o temi “Europski put kao okvir za demokratizaciju BiH”, a u petak, 17. ožujka, u prijepodnevnim satima je na rasporedu posljednji panel “Ustavna i institucionalna jednakopravnost Hrvata kao temelj europske BiH”. Nakon posljednjega panela i završne rasprave uslijedit će zaključci znanstveno-stručnoga skupa i smjernice za daljnje djelovanje i analize obrađenih područja. Inače, svi su radovi višestruko recenzirani i zatim programski posloženi na odgovarajuće mjesto kako bi se uklopili s prethodnim odnosno sljedećim temama. Dakle, uz Organizacijski i Znanstveni odbor, značajan su posao odradili i članovi Recenzijskoga i Programskog odbora skupa u kojima su ugledna znanstvena imena iz svojih područja. Davanje smjernica

Sve što ste rekli upućuje na visoku znanstvenu razinu znanstveno-stručnoga skupa. Koliko su uopće do sada naznačena područja obrađivana na ovoj razini i na ovakav način?

– Još od listopada 2005. godine, kada je u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost također u Neumu organiziran znanstveni skup “Ustavno-pravni položaj Hrvata u BiH”, ovakav ili sličan skup nije organiziran. Prije toga, već davne 1994. godine održan je skup “Hrvati u BiH – ciljevi i mogućnosti”. Dakle, svaki od ovih skupova održan je u različito vrijeme, s razmakom većim od jednoga desetljeća od jednoga do drugoga i u različitim društvenim i političkim okolnostima, posebice za Hrvate u BiH, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Mislim kako je svaki odigrao manje ili više značajnu ulogu, prije svega, u analizama tadašnje situacije i postavljanju određenih smjernica za budućnost. E, sada, uvijek se može raspravljati o plodnosti ili sterilnosti određenih teza i tema, ali zbog njihove se analize i organiziraju ovakvi skupovi. Međutim, već danas, promatrajući organizacijski i autorski tim, sa sigurnošću se može ustvrditi kako će znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti?” imati istu, ako ne i veću, ulogu i “težinu” kao njegovi prethodnici, posebice u kontekstu današnje situacije i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te njihove i bosanskohercegovačke budućnosti. Osim spomenuta tri skupa, imali smo nekoliko različitih tribina, okruglih stolova, predavanja i konferencija o naznačenim temama, ali ni blizu ovakvoj znanstvenoj i stručnoj razini, odnosno kvaliteti i opsegu autorskih imena. Naravno, ne treba zanemariti neke značajne institucionalne zaključke, analize i studije koje su izvedene do sada i koje su iznjedrile iznimno korisne putokaze za daljnje djelovanje. Međutim, sve ih treba smjestiti u današnje okruženje i društveno-političke okolnosti u kojima se može i mora djelovati.

 

Pero Zelenika / Večernji list