Temelj kvalitetnog obrazovanja jest znanje o sebi i prihvaćanje sebe

Ljerka OstojicSveučilište u Mostaru suorganizator je znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem “Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti?” koji će se održati u organizaciji Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH prof. dr. sc. Dragana Čovića u Neumu 16. i 17. ožujka 2017. Također, suorganizatori, uz Sveučilište u Mostaru, su Hrvatska akademija za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine, Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu i Institut za društveno-politička istraživanja. Brojni domaći i svjetski znanstvenici svoje radove izložit će kroz tri glavne teme konferencije: “Povijest, kultura, jezik i obrazovanje Hrvata BiH”, “Europski put kao okvir za demokratizaciju BiH” i “Ustavna i institucionalna jednakopravnost Hrvata kao temelj europske BiH”. O konferenciji, ali i samom funkcioniranju Sveučilišta u Mostaru, govori prof. dr. sc. Ljerka Ostojić, rektorica Sveučilišta u Mostaru.

Kakva je suradnja Sveučilišta u Mostaru sa sveučilištima iz Hrvatske?

– Konkretno, ova suradnja glede organizacije konferencije “Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti?” Sveučilišta u Mostaru i sveučilišta u Hrvatskoj nastavak je dosadašnje uspješne suradnje i zajedničkih napora na razvijanju kvalitete i podizanju ugleda obrazovanja kako u BiH jednako tako i u Hrvatskoj. Sveučilište u Mostaru, kao pridruženi član Rektorskog zbora Republike Hrvatske, i jedino javno sveučilište na hrvatskome jeziku u BiH, ima ulogu od strateške važnosti. Sudjelujući u brojnim međunarodnim i domaćim programima i projektima, Sveučilište u Mostaru predstavlja vezu Bosne i Hercegovine s europskom i svjetskom akademskom i društvenom zajednicom. Sveučilište u Mostaru jedna je od najsvjetlijih točaka Hercegovine. Ima više od 13.000 studenata, od čega ih je oko 2500 iz RH, te se ponosimo time što se taj broj svake godine povećava.

Kakav je vaš pogled na konferenciju “Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti?” i obrazovanje u BiH?

– Javne škole u Bosni i Hercegovini s hrvatskim nastavnim planom i programom u kojima se nastava izvodi na hrvatskome jeziku trebaju biti suvremene i dalje ih treba organizirati tako da budu poželjne i otvorene za sve učenike čiji roditelji svojoj djeci žele najbolje obrazovanje i odgoj. Trebaju biti konkurentne, inkluzivne, poželjne, visokokvalitetne, prijateljske i otvorene prema različitostima. Želimo da učenici naših škola budu prepoznatljivi po pristojnosti, lijepom ponašanju, etičnosti, prijateljskoj orijentiranosti prema svima, susretljivosti, socijalnoj osjetljivosti, domoljublju, širokom i odličnom obrazovanju. Sve je to dobro znao naš pjesnik Antun Branko Šimić kada je napisao pjesmu “Opomena” i u njoj veličanstveni stih “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!”. Ovaj skup je i prava prigoda za službeno pokretanje inicijative da ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju bude obilježen stihom “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!” kao zajedničkim, jedinstvenim, bosanskohercegovačkim sloganom. Temelj kvalitetnog obrazovanja jest znanje o sebi i prihvaćanje sebe. Predan rad na razumijevanju, razvoju i napretku sebe i svoga okružja. Isto tako, osnova kvalitetnog obrazovanja jest potpuna otvorenost prema svim različitostima: u identitetu, u praksi, u iskustvu… Identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini neodvojiv je element cjelovita kulturno-povijesnog identiteta BiH. Također, Hrvati su bitno utjecali na bosanskohercegovački kulturni krajolik. Kao i druge dvije nacionalne kulture u BiH, hrvatska nacionalna kultura je složena, uz sudjelovanje nekoliko različitih povijesnih, pa i civilizacijskih krugova.

U FBiH se još uvijek radi na dva nastavna plana i programa?

– Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini (Aneks 4. Daytonskog sporazuma), područje obrazovanja dano je u isključivu nadležnost županijama. Naknadnim intervencijama u Daytonski sporazum osnovano je Federalno ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta koje je potom podijeljeno na Federalno ministarstvo kulture i sporta i Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti. Ustavni sud je donio presudu o neustavnosti ova dva ministarstva. Presuda je rezultirala usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, kojima je Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti proglašeno nadležnim za koordiniranje planiranja aktivnosti u području obrazovanja i znanosti. Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, koje je u početku formiranja imalo kvalitetnu suradnju sa županijskim resornim ministarstvima, odustalo je od svake suradnje usvajanjem odluke o osnivanju Koordinacije ministarstava obrazovanja i znanosti Federacije BiH u čijem radu su sudjelovala županijska resorna ministarstva s bošnjačkom većinom, a Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti ponašalo se kao jedno od ministarstava koja ne koordiniraju, nego imaju svoj, odlučujući glas. Pogrešna je u javnosti nametnuta teza da u javnim školama u Federaciji Bosne i Hercegovine Bošnjaci rade prema federalnom nastavnom planu i programu, a Hrvati se naslanjaju na program susjedne Hrvatske. To, jednostavno, nije istina. Federalni nastavni plan i program ne postoji jer Federacija BiH nije nadležna za donošenje nastavnoga plana i programa, a Hrvati iz Bosne i Hercegovine odavno razvijaju vlastiti program koji je bosanskohercegovački s hrvatskim kulturnim identitetom. Bosna i Hercegovina je složena zemlja. Područje obrazovanja je prevažno za svaku nacionalnu zajednicu, pa tako i za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Koliku ulogu ima obrazovanje na putu BiH prema EU?

– Bosna i Hercegovina ima prirodan interes iskoristiti činjenicu da je jedan od njezina tri konstitutivna naroda već u Europskoj uniji jer ima državljanstvo Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska iskazuje dobrosusjedstvo i njeguje najbliže odnose s Bosnom i Hercegovinom koja je njezino najvjernije tržište, njezina najduža granica i oduvijek – njezin demografski najsnažniji potencijal. Hrvati u Bosni i Hercegovini su autohtoni starosjedilački narod i imaju interes ostati na svojim ognjištima u Bosni i Hercegovini koju iskreno i bolno vole. Bošnjaci, Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini trebaju naći model suživota i dogovoriti se o otvorenim političkim pitanjima. Jasno želimo reći da Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu dijaspora Republike Hrvatske. Još jasnije želimo reći da je Bosna i Hercegovina naša domovina.

Od prijateljske Republike Hrvatske očekujemo da nam se nađe blizu i podrži nas na putu prema Europskoj uniji. Ne nas Hrvate u Bosni i Hercegovini, nego sve nas – Bošnjake, Hrvate, Srbe i sve građane Bosne i Hercegovine. Političke elite u Bosni Hercegovini trebaju iskreno prihvatiti činjenicu da smo tu, da nećemo otići, da ćemo se boriti za svoja prava na Bosnu i Hercegovinu i bolji život u njoj. Da biramo srednji put: “ne” unitarizmu i “ne” secesionizmu! Republika Hrvatska je obećala pomoći Bosni i Hercegovini na putu u Europsku uniju. Bosni i Hercegovini ne treba smetati interes Republike Hrvatske da Bosna i Hercegovina uđe u Europsku uniju jer je taj interes zajednički. Trebamo reforme na svim razinama obrazovanja – od predškolskog do visokog obrazovanja, želimo napredovati u obukama i učenju na radnom mjestu, želimo suradnju s poslovnim zajednicama i obrazovanje za tržište rada, želimo razvoj državnog kvalifikacijskog okvira, želimo priznavanje kvalifikacija unutar Bosne i Hercegovine i inozemstvu, osobito u Europskoj uniji, želimo bolje uvjete za obrazovanje takozvanih marginaliziranih skupina, želimo bolje statističko izvještavanje, podršku obrazovanju iz IPA-e, sudjelovanje u dostupnim Erasmus + programima, unutarnju i vanjsku mobilnost učenika, studenata i nastavnika, trebamo kvalitetne prekogranične projekte, kvalitetne projekte koji se mogu kandidirati za nama dostupna sredstva Europske unije, kvalitetan međudržavni sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske u području obrazovanja i znanosti (kulture i sporta). S Republikom Hrvatskom želimo opuštenu i prijateljsku suradnju punu povjerenja. To je moguće postići ako se obostran interes, koji svaka država ima za sebe, prihvati kao normalan i legitiman, i ako se pomoć Republike Hrvatske bosanskohercegovačkim Hrvatima prihvati kao pomoć cijeloj Bosni i Hercegovini, što ona i jest. Obrazovanje je najmoćnije i dokazano sredstvo održivoga razvoja. Uz postizanje inkluzivnoga i kvalitetnog obrazovanja za svu djecu u Bosni i Hercegovini, treba stvoriti iste mogućnosti u pogledu pristupačnosti strukovnom obrazovanju, kao i paziti na to da spol i socijalni status ne budu sredstvo koje može onemogućiti dostupnost kvalitetnoga višeg obrazovanja. Kvalitetno obrazovanje je četvrti od 17 globalnih ciljeva razvoja Ujedinjenih naroda, koji čine program održivog razvoja do 2030. godine. Za opći napredak u ispunjenju svih sedamnaest ciljeva, ključan je integriran pristup, što svakako treba imati na umu prilikom izrade strateških dokumenata u području obrazovanja.

Možete li nešto reći o studijima na Sveučilištu u Mostaru?

– Izazovi s kojim se danas suočavamo su veliki, međutim, Sveučilište kroz različite napore pokušava održati razinu kvalitete naših studijskih programa. Stoga, i unatoč svim izazovima, Sveučilište i dalje stvara kompetentan i priznati kadar na tržištu rada, nadasve na području Bosne i Hercegovine. Sveučilište otvaranjem novih studijskih programa održava sklad s potrebama i željama današnjeg vremena i tržišta. Otvoreni su novi studiji: dentalna medicina, elektrotehnika, komparativna književnost, promet i logistika, kriminalistika i sigurnosni menadžment, logopedija, smjer poslovanja s EU, i drugi. Naravno da nećemo stati, nastavljamo s pripremom novih studijskih programa i usavršavanja postojećih. Međutim, uvijek stavljam naglasak na kvalitetu obrazovanja zbog toga što je to jedini način da osiguramo prepoznatljivost uz druge visoke škole u BiH, kojih u ovome trenutku ima čak 52. Kvaliteta je iznimno važna, i to nam je temelj i početak svakog novog i postojećeg studija. Uz kvalitetu, nužno je naglasiti kako se novi i stari studijski programi neprekidno prilagođavaju potrebama tržišta rada koliko god je moguće. Naš zadatak i cilj je mladima otvoriti vrata znanja, a od njih očekujemo nove ideje i u konačnici da stečeno znanje i vlastite ideje pretoče u novu vrijednost. Važno je i spomenuti da je Sveučilište trenutačno na kraju procesa akreditacije od Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja je članica Europske mreže nacionalnih izvještajnih centara o akademskoj pokretljivosti i priznavanju. Uspješan kraj procesa akreditacije, koji uskoro očekujemo, bit će važno priznanje kvaliteti našeg sveučilišta i potvrda svima nama da smo na dobrom putu. Naši izvrsni studenti kroz različita polja, kao što su inovacije, tehnološki napredak, sport i druge brojne aktivnosti, najbolji su pokazatelj i odraz Sveučilišta u Mostaru. Studenti su naša najveća vrijednost i želja mi je vratiti ugled obrazovanju u životu mladog čovjeka, usmjeriti ga prema pravim životnim i ljudskim vrijednostima jer mladi ljudi danas lako mogu izgubiti svoj pravi put te pogrešno odrediti glavne ciljeve u životu. Njihovo okruženje obiluje brojnim mogućnostima, Hercegovina je zaista Bogom dana zemlja za razvoj različitih grana i područja djelovanja, pogotovo poljoprivrede i stočarstva zahvaljujući pogodnoj klimi i obilju vode. Sve to treba iskoristiti na pravi način jer, ako se samo sjetimo kako smo prije 100 godina tisuće djece slali na drugo područje u potrazi za golom egzistencijom, ovi nabrojeni preduvjeti uz današnje tehnologije zaista pružaju mogućnost ne samo opstanka već i kvalitetnog života na ovom području. Mnogi naši poduzetnici i proizvodi koji su pronašli mjesto na tržištu cijelog svijeta dokaz su da znamo i možemo. Prepoznavanje potreba tržišta i stabiliziranje opstanka mladih koji izlaze sa Sveučilišta nije, međutim, moguće realizirati samo kroz napore Sveučilišta, uistinu su potrebni suradnja, napor i osiguranje sigurnosti na svim društvenim poljima.

Kakav je europski put školstva BiH?

– Javne škole u Bosni i Hercegovini trebaju pripremiti mlade za život. I to ne bilo kakav, nego za sretan život. Stoga, uz obrazovanje, u našoj školi želimo imati odgoj kao jednako važnu komponentu. Želimo da učenici naših škola tijekom obrazovanja ostvare svoje potencijale, budu prepoznatljivi po pristojnosti, lijepom ponašanju, etičnosti, prijateljskoj orijentiranosti prema svima, susretljivosti, socijalnoj osjetljivosti, domoljublju, širokom i odličnom obrazovanju. Sve je to dobro znao naš pjesnik Antun Branko Šimić kad je napisao pjesmu “Opomena” i u njoj veličanstveni stih “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!” Stih “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!” treba biti utkan u svaki od ciljeva svakoga strateškog dokumenta u području obrazovanja. Naše visoko obrazovanje treba “proizvesti” učitelje koji će živjeti taj stih. Učitelji koji će paziti da ne idu maleni ispod zvijezda, učit će našu mladost da ga, također, žive. Godine 2018. Sveučilište u Mostaru i Matica hrvatska Mostar obilježit će 120 godina od rođenja pjesnika Antuna Branka Šimića. Godinu 2018. proglasit ćemo godinom stiha “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!”. Ovaj skup je i prava prigoda za službeno pokretanje inicijative da ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju bude obilježen stihom “Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!” kao zajedničkim, jedinstvenim, bosanskohercegovačkim sloganom.

 

Marija Medić Bošnjak / Večernji list