Hrvati u BiH trebaju imati sve što drugi imaju – ni manje ni više od toga

 

Jakov PeharMeđunarodna konferencija “Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti”, u organizaciji Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH prof. dr. Dragana Čovića, bit će održana u Neumu, u hotelu Grand 16. i 17. ožujka 2017. Suorganizatori skupa su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH (HAZU), Odjel za znanost i obrazovanje Hrvatskoga narodnog sabora (HNS), Sveučilište u Splitu i Institut za društveno-politička istraživanja Mostar (IDPI).

Akademiče Peharu, bliži se početak održavanja međunarodne znanstvene konferencije. Kako teku pripreme?

– Pripreme su u cijelosti završene kako je planirano i formirana su tijela skupa, i to Organizacijski odbor, Recenzijski odbor i Znanstveni odbor. Prijavljeno je više od pedeset radova, a očekuje se oko 200 do 250 sudionika skupa. Svi radovi dostavljeni su u predviđenom roku.

Ne sjećam se kad je jedan znanstveni skup na ovoj razini o Hrvatima u BiH uopće održan, osim možda jednom prigodom davne ratne 1994. godine. Jesam li u pravu?

– Ovakav skup na sličnoj razini održan je 1994. godine u Neumu, a tema je bila “Hrvati u BiH – ciljevi i mogućnosti”. Međutim, ovaj skup će biti mnogo značajniji i konkretniji u svim oblastima koje će se tretirati u okviru tematskih oblasti. Treba naglasiti kako tu sudjeluju znanstvenici i druge osobe iz Zagreba i Splita, što mu daje međunarodni značaj. Naznačene tematske oblasti pokazuju da je to preozbiljan pristup u trenutku kada se odvijaju mnogi događaji u kojima Hrvati u BiH trebaju jasno izraziti svoj stav i ulogu kada su u pitanju ustavna problematika, neriješeni problemi Izbornog zakona i ostalo što je dovelo Hrvate u BiH u neravnopravan položaj.

Rok za podnošenje radova istekao je sredinom veljače, možete li nam otkriti koje teme dominiraju?

– Tematske oblasti ovoga skupa su povijest, kultura, obrazovanje i jezik Hrvata u BiH, europski put kao okvir za demokratizaciju BiH, ustavna i institucionalna jednakopravnost Hrvata kao temelj europske Bosne i Hercegovine. Službeni jezici skupa su hrvatski i engleski. Treba očekivati konkretne prijedloge kada su u pitanju povijest, jezik, kultura obrazovanja, pristup Europskoj uniji, ustavna prava u pogledu jednakopravnosti i modeli unutarnjeg uređenja BiH prihvatljivi za sve, koji isključuju majorizaciju, unitarizam i separatizam koji je prisutan. Posebno je značajno naglasiti kako će svi radovi ponuditi argumente na kojima se jasno traži preustroj i odgovarajući sustav u kojima su u svim oblicima vidljive ravnopravnost i konstitutivnost Hrvata kao naroda. Dakle, sve što drugi imaju, ni više ni manje. To će biti glavne poruke ovoga skupa koji će odražavati jasan politički i društveni stav Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Organizatori ove konferencije, koju je pokrenuo Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, odreda su visoke znanstvene ustanove “mozak” hrvatskoga naroda u BiH i Hrvatskoj. Koju ulogu u organiziranju ima HAZU u BiH?

– Ovdje je posebna uloga HAZU u BiH s obzirom na to da je to najviša znanstvena, kulturna i umjetnička institucija Hrvata u BiH čiji članovi su za ovu priliku priredili dvanaest radova. I ne samo Akademija, ovdje će referirati svoje radove i drugi članovi akademske zajednice koja će jasno iskazati svoj stav i mišljenje kada su u pitanju najvažniji prijedlozi i odluke za Hrvate u BiH, što znači da akademska zajednica neće šutjeti i predstavit će se kao pravi nositelj europskih vrijednosti.

Hoće li zaključci s ovoga skupa odrediti jasne ciljeve čemu trebaju težiti Hrvati u BiH i biti obvezujući za pripadnike hrvatskoga naroda, ali i drugih naroda kako bi se trebali odnositi prema Hrvatima?

– Na kraju skupa donijet će se zaključci ili eventualno neka vrsta deklaracije, promemorije i slično. To će obvezivati pripadnike hrvatskoga naroda. HAZU BiH je mlada institucija, ali, evo, već se može pohvaliti određenim rezultatima.

Kako vidite njezin rad u budućnosti i što je sve potrebno kako bi HAZU postao ono što svaka akademija treba značiti jednome narodu?

– Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH je u svom programu rada predvidjela i druge važne skupove, a već je održan 15. travnja 2016. godine skup o temi “Demografska kriza hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini”. Tiskan je i Zbornik radova u posebnom izdanju časopisa Matice hrvatske i Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH “Motrišta”, koji će biti uručen svim sudionicima skupa u Neumu.

Hrvati u BiH često su znali “po pamet ići” u druge centre moći. Je li intelektualni kapacitet našega naroda dovoljno veliki da može sam određivati svoju sudbinu i vući krucijalne poteze?

– Mi smo danas u mogućnosti svojim intelektualnim kapacitetom i kritičnom masom ljudi iz svih područja sami odrediti svoju sudbinu i budućnost koja će najbolje odgovarati našem narodu. Bez obzira na sve poteškoće i okruženje u kojem živimo i radimo, sasvim je sigurno da Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju što unijeti u Europsku uniju, na svim poljima ljudske djelatnosti. Promatrano kroz povijest i doga-đaje, mi smo pokazali vrijednost i znanje te iznjedrili mnoge velikane iz raznih oblasti, što nam daje za pravo da je hrvatska nacija u Bosni i Hercegovini inteligentna te da i danas ima mnogo talenata koje treba prepoznati, poticati i uključivati u životnu igru.

 

Oliver Cvitković / Večernji list